Prava istina o eksperimentima na životinjama
Pročitajte ovaj tekst i odbijte da pomažete
napredak nečije karijere užasnim mučenjima, nehumanim postupcima
i vašim poreznim novcem! M.I.
Mnogi ljudi će se složiti s konstatacijom
da su kozmetički testovi na životinjama apsolutno nepotrebni, no
kada se radi o testiranjima u medicinske svrhe nisu toliko sigurni.
To je razumljivo; mi svi želimo da vidimo pozitivne korake na tom
polju. No pitanje je koliko su testovi na životinjama potrebni,
a pre svega kompetentni, da zaštite naše zdravlje? Da li je seciranje
i maltretiranje zaista nužno zlo?
NAVS
organizacija dokazuje da testovi na životinjama nemaju naučnog ni
moralnog opravdanja. Njihovo istraživanje indukuje da testovi nisu
doprineli razvoju nauke, pa tako ni njenog medicinskog dela. Naprotiv,
smatraju da je ova zastarela metoda koja nikad nije dala dovoljno
dobre rezultate, čak usporila napredak medicine, jer su se naučnici
njom previše dugo zabavljali umesto da su tražili relevantnije,
sigurnije i naprednije metode.
Testovi
na životinjama podržani su od onih koji se nadaju (obratite pažnju
na nadaju!) da će neko znanje dobijeno testiranjima eventualno moći
poslužiti za dobijanje znanja koja su nama toliko potrebna. No najvažnija
činjenica koja se uvek prećutkivala i zanemarivala jest različitost
među vrstama.
Različite vrste različito reaguju na ista
hemijska sredstva i terapije. Dele nas strukturne i fiziološke
različitosti. Čak i ako sumnjamo da reakcija tela pacova na jedan
određeni hemijski proizvod može biti ista kao kod ljudi, nije sigurno
da taj proizvod možemo da ponudimo i našoj deci.
Poznat je slučaj penicilina. Taj se antibiotik koristi masovno u
lečenju ljudi, iako u tim istim količinama ubija zamorce. Florey,
čovek koji je prvi testirao penicilin, sam je priznao da je srećna
okolnost što penicilin nije testirao na ovim životinjama jer bi
ga u tom slučaju proglasio opasnim za ljudsko zdravlje i daljnja
istraživanja bi se obustavila.
Aspirin koji se, između ostalog, uzima kao sredstvo protiv bolova,
izaziva urođene poremećaje kod mačaka. Tamoxifen deluje kontraceptivno
na pacove, ali se kod žena postiže upravo suprotan učinak. Ovaj
lek danas se uspešno koristi u borbi protiv raka dojke, ali kod
pacova izaziva kancerogena oboljenja.
Podatak koji će vas sigurno iznenaditi: VEĆINA
medicinskih proizvoda NE uključuje testiranje na životinjama.
Ogroman
broj vrlo vaznih lekova za teške bolesti nije testiran na životinjama
jer je delovanje supstanci poznato od ranije ili se testiranje vrši
na ljudima.
Istorijski gledano, najvećem napretku u prevenciji bolesti ljudi
i produžavanju čovjekovog života doprinela je čista voda, sanitarna
pravila, mere zaštite od bakterijskih bolesti i razvoj metoda kojima
će se spriječiti infekcija, zdravije prehrambene navike i životni
stilovi.
Korištenje biljke digitalis pri proizvodnji lekova za bolesti srca,
kinin za borbu protiv malarije, i razvoj anestetika samo su par
primera otkrića do kojih se došlo testiranjem na ljudskim pacijentima.
Moderni lekovi kao što su dramamin, kortizon i sredstva za umirenje
otkriveni su na isti način.
Hirurški zahvati razvijeni bez korištenja životinja su odstranjivanje
slepog creva, mokraćnih kamenaca, katarakta, tumori jajnika, zahvati
na srcu i mnogi drugi.
Proučavanja ljudi, mesta na kojima žive i njihovog načina života
i okoline - pokazali su veze između pušenja i pojave raka i srčanih
bolesti, između ostalog.
Nasuprot tome, korištenje životinja u laboratorijskim istraživanjima
dovelo je do zastoja pa čak i katastrofa.
Posle projekta u kom je korišćeno 18.000 miševa, Teropterin se koristio
u tretmanu dece obolele od leukemije, no deca su umirala brže nego
ona bez tretmana.
Opren,
koji se koristio protiv artritisa, prošao je testove na životinjama
i proglašen pouzdanim. Nakon što je prouzrokovao više od 70 smrtnih
slučajeva i više od 350 slučajeva ozbiljnih komplikacija (teška
oštećenja kože, očiju, cirkulacije, jetre i bubrega) zabranjen je.
Mi trebamo naprednije metode, sofisticiranije, relevantnije našim
ljudskim problemima. Postoje mnogi načini da se eliminišu testova
na životinjama, načini koji nam pouzdanije osiguravaju potrebna
medicinska sredstva. Danas imamo tehničku pomoć kao što je kompjutersko
modeliranje, analiza brisova, epidemiološke studije i kliničke studije.
NAVS je osnovao instituciju za naučna i medicinska istraživanja
koja ne uključuju životinje unutar koje se odvijaju programi istraživanja
kancerogenih oboljenja, testovi otrovnosti, mikrohirurgija i druge.
Testiranja bazirana na životinjama pripadaju prošlosti, mračnom
dobu nauke i danas je podržano od manjine inertnih naučnika. Ukoliko
ste zainteresirani za još ovakvih podataka, posetite :
www.navs.org.uk
(objavljeno Virunga News 21.02.2001. prevela Margareta Isaksson)
| Ostali tekstovi u rubrici : |
| Homepage | Vegetarijanstvo |
Lov | Kampanje
| Ekologija |
| Prava životinja |
Vesti | Krzno
| Cirkus | Udruženje
| Vivisekcija |
| Internet pregled
| Forum
diskusije | Anketa
| Poezija i pesme
|
| Linkovi | Razglednice
| Misli velikih ljudi
| Video kasete |

|