Ekologija

Izveštaj grupe organizacija za zaštitu okoline

Autor: Srna, D. S.

Planeta se kreće ka „ekološkoj kreditnoj krizi“, pošto potražnja za prirodnim resursima premašuje njihove zalihe gotovo za trećinu, saopštile su juče organizacije za zaštitu okoline.

Izveštaj pod nazivom Planeta života sastavili su Svetski fond za zaštitu divljine (VVF), Zoološko društvo Londona i mreža Globalni otisak, prenosi Bi-Bi-Si. U izveštaju Planete života procenjuje se da ljudi godišnje potroše za 30 odsto više izvora na Zemlji nego što oni mogu da se obnove, što dovodi do uništavanja šuma, zagađenja vode i vazduha, kao i do smanjenja broja ribljih i ostalih vrsta.
 
Problem se, takođe, produbljuje pošto broj stanovnika i potrošnja brže raste nego što tehnologija pronalazi nove načine za širenje onoga što se može proizvesti od prirodnog sveta. Iz ovog razloga, u izveštaju se navode prognoze da će, ukoliko se ništa ne promeni, do 2030. čovečanstvu biti potrebne dve planete za održanje ovakvog načina života. „Nedavni globalni ekonomski sunovrat dobar je podsetnik na to koje su posledice kada neko živi van svojih mogućnosti“, izjavio je Džejms Lip, generalni direktor VVF. „Ali mogućnost za pojavu finansijske recesije blede u poređenju sa pretećim ekološkim kreditnim krahom“.

U dokumentu se, takođe, navodi da više od tri četvrtine svetskog stanovništva živi u zemljama u kojima potrošnja prirodnih resursa premašuje tempo njihovog obnavljanja. To ove zemlje čini „ekološkim dužnicima“, pošto one iskorišćavaju poljoprivredno zemljište, šume i mora drugih država da bi zadovoljile svoje potrebe.

U izveštaju se zaključuje da bezobzirna potrošnja „prirodnog kapitala“ ugrožava budući svetski prosperitet, sa jasnim ekonomskim posledicama, uključujući poskupljenje hrane, vode i energije. Zemlje koje vrše najveći uticaj na planetu jesu SAD i Kina, koje zajedno imaju udeo od oko 40 odsto u korišćenju prirodnih resursa.

Danas

--------------------

Propadanje prirode opasnije od pada na burzama
 
Piše: Nenad Jarić-Dauenhauer

Globalna ekonomija izgubi više novaca zbog propadanja šuma nego što je izgubila u sadašnjoj velikoj bankarskoj krizi, pokazalo je novo europsko izviješće.

Naime, prema njemu godišnji gubici uzrokovani nestajanjem šuma procjenjuju se na dvije do pet tisuća milijardi dolara.

Znanstvenici su do ove brojke došli zbrajanjem vrijednosti različitih korisnih funkcija koje šume obavljaju.

Studija, koju je naručila Njemačka tijekom svojeg predsjedanja Europskom Unijom, a financirala Europska komisija, predstavljena je na Svjetskom kongresu o očuvanju prirode koji se od 5. do 14. listopada održava u Barceloni.

Neki stručnjaci nadaju se da bi ove brojke mogle konačno uvjeriti političare da se isplati posvetiti više pozornosti financiranju zaštite prirode.

Voditelj istraživanja Pavan Sukhdev upozorio je da gubici uzrokovani propadanjem prirode nisu samo veći od bankarskih već i postojani. „Događaju se iz godine u godinu“, rekao je Sukhdev.

„Dakle, dok je Wall Street prema različitim izračunima u financijskom sektoru izgubio od tisuću do tisuću i petsto milijardi dolara, mi svake godine gubimo prirodni kapital u vrijednosti od dvije do pet tisuća milijardi dolara“.

Prva faza istraživanja, dovršena u svibnju, pokazala je kako propadanje šuma može koštati oko 7% globalnog BDP-a. U drugoj fazi proširit će se na ostale prirodne sustave.
Ključ razumijevanja studije je da s propadanjem šuma priroda prestaje pružati usluge koje inače besplatno nudi. Gospodarstvo je stoga prisiljeno osigurati umjetnu zamjenu npr. gradnjom rezervoara za vodu ili uzgojem hrane ili bilja koji su ranije bili dostupni u prirodi.
Da stvar bude gora, najveći teret ovog propadanja ponovno će pasti na pleća najsiromašnijih budući da oni izravno ovise o šumama, osobito u tropskim područjima.

Najveći trošak za zapadne zemlje bit će gubitak prirodnih odvoda ugljičnog dioksida.
Znanstvenici su već ranije upozoravali na vrijednost prirodnih resursa koji se gube uništavanjem šuma i zagađenjem, međutim, Sukhdev i njegov tim nadaju se da će ovako, financijski konkretno predstavljen problem privući veću pozornost najodgovornijih – političkih elita.

Na istom kongresu u ponedjeljak je objavljena crvena lista životinja kojima prijeti izumiranje. Prema njoj svaki četvrti sisavac nalazi se pred istrijebljenjem."

Jutarnji list

-------------------------------------

Raste nivo gasa sa efektom staklene bašte

Nivo opasnog gasa sa efektom staklene bašte, azot trifluorida,
veći je četiri puta nego što se ranije mislilo, pokazala
su nova merenja koja su obavili američki naučnici.
Najnovija analitička tehnika je pokazala da u atmosferi
ima oko 5.400 metričkih tona azot trifluorida i da se
količina tog gasa koji doprinosi globalnom zagrevanju
povećava za oko 11% godišnje, preneo je Rojters. Ranije
je bilo nemoguće tačno izmeriti količinu azot trifluorida
u atmosferi, ali je taj gas 17.000 puta delotvorniji u zagrevanju atmosfere od jednake količine ugljen dioksida, iako još ne doprinosi u većoj meri globalnom zagrevanju. (Tanjug-Ekos)

Agronews

Srodni članci (po ključnim rečima)

Com Content 1662 48
Izašao je novi 6-7 dvobroj časopisa "Sloboda za životinje"... Pozdravljamo vas, dragi čitaoci, Pred vama je novi dvobroj časopisa - br. 6/7 Udruženja „Sloboda za životinje“. A u njemu ima više interesantnih tema koje imaju za cilj da se dublje zamislimo: Na početku se objašnjava šta je Zemlja mira; zašto je ugrožena i zašto to ne smemo dozvoliti! Kako da je zaštitimo, kako da damo svoj glas da se očuva? Zašto je hrana sve skuplja i zašto je nema? Malo smo i o tome razmišljali, sasvim dovoljno da i vas potaknemo da zauzmete svoj lični sta...
Com Content 81 48
Institutu oduzeto 500 zmija... Protiv Instituta za imunologiju i virusologiju „Torlak” biće podneta prijava za pokretanje postupka za privredni prestup jer je bez dozvole skupljao zmije na teritoriji Srbije, saopštilo je juče Ministarstvo nauke i životne sredine. Protiv Instituta za imunologiju i virusologiju „Torlak” biće podneta prijava za pokretanje postupka za privredni prestup jer je bez dozvole skupljao zmije na teritoriji Srbije, saopštilo je juče Ministarstvo nauke i životne sredine. Nadležni na Torlaku, t...
Com Content 21 48
Foto galerija akcije povodom Svetskog Dana zaštite životinja... Akcija povodom 4.oktobra, Svetskog Dana zaštite životinja- štand na Trgu Nikole Pašića    Klikni na sliku za uvećan prikaz Klikni na sliku za uvećan prikaz ...
Com Content 1556 48
Najveća ekološka kriza u SAD trajaće do avgusta ... Gusta sirova nafta je već zagadiala više od 110 kilometara obalskog pojasa Luizijane, ugrozivši krhke ekosisteme tamošnjih močvarnih predela i industriju lova i prerade ribe, koja je od vitalnog značaja za ovu američku priobalnu saveznu državu. Vlada SAD je prošle nedelje procenila da iz bušotine dnevno iscuri 12-19.000 barela (1,9 miliona do 3 miliona litara) nafte, što je znatno više od procene „Britiš petroleuma“, koja je iznosila 5 000 barela. Stručnjaci u Americi predlažu razl...
Com Content 490 48
Ribama preti istrebljenje... Najnovija studija američkog federalnog Geološkog zavoda pokazuje da je 40 odsto svih vrsta ribe širom Severne Amerike u opasnosti od istrebljenja. Suzan Haseltajn, biolog u američkom Geološkom zavodu, tvrdi da je "u opasnosti više od 700 vrsta i podvrsta, što predstavlja oko 40 odsto slatkovodne ribe u Severnoj Americi."  Mnogi ribari u Severnoj Americi primetili su te promene i smatraju da se situacija iz godinu u godinu "drastično pogoršava". Direktor američkog Udruženja ribara, Gas Rasam...

Najčitaniji tekstovi

Novi tekstovi

Svi tekstovi u rubrici

Sponzor BeGeVege festivala

Zdrawo Slatko

Foto Galerije

Časopis Udruženja

szz casopis6 7 thumb

szz casopis4 5 thumb

szz casopis2 3 thumb

szz casopis01 thumb

SZZ @ Facebook

PRIJATELJI SAJTA

Srodni članci (po ključnim rečima)

Izašao je novi 6-7 dvobroj časopisa "Sloboda za životinje"

Detaljnije »