Ekologija

Izveštaj grupe organizacija za zaštitu okoline

Autor: Srna, D. S.

Planeta se kreće ka „ekološkoj kreditnoj krizi“, pošto potražnja za prirodnim resursima premašuje njihove zalihe gotovo za trećinu, saopštile su juče organizacije za zaštitu okoline.

Izveštaj pod nazivom Planeta života sastavili su Svetski fond za zaštitu divljine (VVF), Zoološko društvo Londona i mreža Globalni otisak, prenosi Bi-Bi-Si. U izveštaju Planete života procenjuje se da ljudi godišnje potroše za 30 odsto više izvora na Zemlji nego što oni mogu da se obnove, što dovodi do uništavanja šuma, zagađenja vode i vazduha, kao i do smanjenja broja ribljih i ostalih vrsta.
 
Problem se, takođe, produbljuje pošto broj stanovnika i potrošnja brže raste nego što tehnologija pronalazi nove načine za širenje onoga što se može proizvesti od prirodnog sveta. Iz ovog razloga, u izveštaju se navode prognoze da će, ukoliko se ništa ne promeni, do 2030. čovečanstvu biti potrebne dve planete za održanje ovakvog načina života. „Nedavni globalni ekonomski sunovrat dobar je podsetnik na to koje su posledice kada neko živi van svojih mogućnosti“, izjavio je Džejms Lip, generalni direktor VVF. „Ali mogućnost za pojavu finansijske recesije blede u poređenju sa pretećim ekološkim kreditnim krahom“.

U dokumentu se, takođe, navodi da više od tri četvrtine svetskog stanovništva živi u zemljama u kojima potrošnja prirodnih resursa premašuje tempo njihovog obnavljanja. To ove zemlje čini „ekološkim dužnicima“, pošto one iskorišćavaju poljoprivredno zemljište, šume i mora drugih država da bi zadovoljile svoje potrebe.

U izveštaju se zaključuje da bezobzirna potrošnja „prirodnog kapitala“ ugrožava budući svetski prosperitet, sa jasnim ekonomskim posledicama, uključujući poskupljenje hrane, vode i energije. Zemlje koje vrše najveći uticaj na planetu jesu SAD i Kina, koje zajedno imaju udeo od oko 40 odsto u korišćenju prirodnih resursa.

Danas

--------------------

Propadanje prirode opasnije od pada na burzama
 
Piše: Nenad Jarić-Dauenhauer

Globalna ekonomija izgubi više novaca zbog propadanja šuma nego što je izgubila u sadašnjoj velikoj bankarskoj krizi, pokazalo je novo europsko izviješće.

Naime, prema njemu godišnji gubici uzrokovani nestajanjem šuma procjenjuju se na dvije do pet tisuća milijardi dolara.

Znanstvenici su do ove brojke došli zbrajanjem vrijednosti različitih korisnih funkcija koje šume obavljaju.

Studija, koju je naručila Njemačka tijekom svojeg predsjedanja Europskom Unijom, a financirala Europska komisija, predstavljena je na Svjetskom kongresu o očuvanju prirode koji se od 5. do 14. listopada održava u Barceloni.

Neki stručnjaci nadaju se da bi ove brojke mogle konačno uvjeriti političare da se isplati posvetiti više pozornosti financiranju zaštite prirode.

Voditelj istraživanja Pavan Sukhdev upozorio je da gubici uzrokovani propadanjem prirode nisu samo veći od bankarskih već i postojani. „Događaju se iz godine u godinu“, rekao je Sukhdev.

„Dakle, dok je Wall Street prema različitim izračunima u financijskom sektoru izgubio od tisuću do tisuću i petsto milijardi dolara, mi svake godine gubimo prirodni kapital u vrijednosti od dvije do pet tisuća milijardi dolara“.

Prva faza istraživanja, dovršena u svibnju, pokazala je kako propadanje šuma može koštati oko 7% globalnog BDP-a. U drugoj fazi proširit će se na ostale prirodne sustave.
Ključ razumijevanja studije je da s propadanjem šuma priroda prestaje pružati usluge koje inače besplatno nudi. Gospodarstvo je stoga prisiljeno osigurati umjetnu zamjenu npr. gradnjom rezervoara za vodu ili uzgojem hrane ili bilja koji su ranije bili dostupni u prirodi.
Da stvar bude gora, najveći teret ovog propadanja ponovno će pasti na pleća najsiromašnijih budući da oni izravno ovise o šumama, osobito u tropskim područjima.

Najveći trošak za zapadne zemlje bit će gubitak prirodnih odvoda ugljičnog dioksida.
Znanstvenici su već ranije upozoravali na vrijednost prirodnih resursa koji se gube uništavanjem šuma i zagađenjem, međutim, Sukhdev i njegov tim nadaju se da će ovako, financijski konkretno predstavljen problem privući veću pozornost najodgovornijih – političkih elita.

Na istom kongresu u ponedjeljak je objavljena crvena lista životinja kojima prijeti izumiranje. Prema njoj svaki četvrti sisavac nalazi se pred istrijebljenjem."

Jutarnji list

-------------------------------------

Raste nivo gasa sa efektom staklene bašte

Nivo opasnog gasa sa efektom staklene bašte, azot trifluorida,
veći je četiri puta nego što se ranije mislilo, pokazala
su nova merenja koja su obavili američki naučnici.
Najnovija analitička tehnika je pokazala da u atmosferi
ima oko 5.400 metričkih tona azot trifluorida i da se
količina tog gasa koji doprinosi globalnom zagrevanju
povećava za oko 11% godišnje, preneo je Rojters. Ranije
je bilo nemoguće tačno izmeriti količinu azot trifluorida
u atmosferi, ali je taj gas 17.000 puta delotvorniji u zagrevanju atmosfere od jednake količine ugljen dioksida, iako još ne doprinosi u većoj meri globalnom zagrevanju. (Tanjug-Ekos)

Agronews

Srodni članci (po ključnim rečima)

Com Content 90 48
Formulari za glasanje... Na ovoj stranici možete slobodno preuzeti formulare Udruženja ''Sloboda za životinje'' i glasati za obe peticije:''ZA Ustavna prava životinja'' i ''ZA pretvaranje lovišta u nacionalne parkove bez lova''. Na ovoj stranici možete slobodno preuzeti formulare Udruženja ''Sloboda za životinje'' i glasati za obe peticije:''ZA Ustavna prava životinja'' i ''ZA pretvaranje lovišta u nacionalne parkove bez lova''.Formulari su u zipovanom obliku i kada ih raspakujete i otvorite potrebno je da ih isprintuje...
Com Content 147 48
Životinje za maženje i životinje za klanje...  Pas koji nam pokazuje svoju vernost, očigledno se raduje i skače na nas kada se sa posla vratimo kući, koji nas prati na dugim šetnjama. Kad takva životinja umre, gubitak se katkad oseća teško, slično kao smrt bliskog rođaka. Ali već kod zečeva ljubav prema životinjama postaje dvojaka: ako ih kupimo deci u radnji sa životinjama to su onda zbrinute životinje za maženje, kojima se ne sme ništa loše dogoditi. Ali ako već leže mrtve u mesari, onda se smeju u slast pojesti. Mnogi sebe opisuj...
Com Content 288 48
Laka zarada – uzgajajanje mrava... Jedna firma u severoistočnoj Kini skupila je 379 miliona dolara od lakovernih ulagača kojima je obećala zaradu u poslu gajenja mrava, javlja agencija Sinhua. Kompanija za ekološko uzgajanje Donghua u provinciji Liaoning, obećala je profit od 35 do 60 % na uloge u lažni projekt.( Izvor: Beta)Jedna firma u severoistočnoj Kini skupila je 379 miliona dolara od lakovernih ulagača kojima je obećala zaradu u poslu gajenja mrava, javlja agencija Sinhua. Kompanija za ekološko uzgajanje Donghua u provinci...
Com Content 1692 48
Priča o poslednjem vuku... Ova priča nosi duboku poruku i upozorava na moguću budućnost - mada, sudeći po aktuelnim događajima, vreme događanja se može premestiti i u neke skorije godine (posebno u odnosu na deo o ubijanju poslednjeg vuka)... Srbija 2042. godine, lokacija Zlatibor, jedna od poslednjih planina sa drvećem u Srbiji. Cvrkut ptica je u ovoj zemlji odavno nestao još od velike eksplozije nuklearnog reaktora, čak su i reke presušile, životinje iz prirode su nestale... ali se jedna jedina životinja još odupire ne...
Com Content 377 48
NEPRIJATAN MIRIS U NJUJORKU? NIŠTA STRAŠNO, "SAMO " METAN!... Prema izvorima iz američke pomorske industrije, više kapetana tankera koji prevoze naftu i gas, izvestilo je poslednjih dana da na brodovima imaju povećan broj uključivanja alarma koji se automatski aktiviraju kada dođe do curenja ugljenovodoničnog gasa, naročito metana. Ovo alarmiranje, međutim, ne potiče od curenja transportovanog gasa i nafte, već od prisustva u atmosferi metana koji izvire duboko iz tla u okeanskom ležištu Atlantika.ANTIC.org-SNN (Citirano odavde.)Prema izvorima iz američke ...

Najčitaniji tekstovi

Novi tekstovi

Svi tekstovi u rubrici

Sponzor BeGeVege festivala

Zdrawo Slatko

Foto Galerije

Časopis Udruženja

szz casopis6 7 thumb

szz casopis4 5 thumb

szz casopis2 3 thumb

szz casopis01 thumb

SZZ @ Facebook

PRIJATELJI SAJTA

Srodni članci (po ključnim rečima)

Formulari za glasanje

Detaljnije »