
Snežni leopard obično lovi u zoru ili u sumrak, najčešće sam, osim kada je reč o ženki koja traga za hranom za svoje mladunce. Žrtvu čeka u zasedi ili joj se tiho prikrada, a kada mu nije dalja od petnaestak metara, iznenadi je i zadavi. Često se služi i lukavstvom: napada životinje koje su iscrpljene posle seobe u toplije krajeve. Njegova omiljena hrana su različite vrste divljih koza i ovaca, kunići, manji jakovi, mrmoti, a kada je zima oštra i glad velika, zalazi i na imanja azijskih stočara. Napada i životinje koje su čak tri puta krupnije od njega.
Pošto hladna klima usporava kvarenje mesa, snežni leopard se svojim ulovom hrani i po desetak dana. Kao i druge velike mačke, priroda ga je obdarila telom koje je savršeno za lov: ima kandže, grub jezik kojim uklanja krzno i kožu sa svoje lovine, odličan vid i opuštenu kožu na trbuhu, kako bi ublažio bol ako žrtva u samoodbrani pokuša da ga udari u stomak.
Tokom letnjih meseci snežni leopard živi na livadama koje se prostiru na nadmorskoj visini od 2.700 do 6.000 metara, a zimi silazi na visinu od 1.500 metara, na kojoj je dubina snega manja, a vetrovi slabiji. Često se može videti i na obodima gustih šuma, a sklonište od zime ponekad traži i u pećinama.
Od januara do marta, u sezoni parenja, mužjaci i ženke žive u parovima. Posle 14 do 15 nedelja ženka okoti do pet mladunaca. Nejaki i slepi, mladi prve dane provode u jazbini skrivenoj među stenama i obloženoj toplim krznom. Oči otvaraju posle sedam do devet dana, a majka ih doji dok ne navrše osam nedelja. I posle toga ona se brine o hrani za male leoparde, čuva ih i uči da love. Tek godinu i po posle rođenja mladunci će se osamostaliti i napustiti majčin dom. Polno sazrevaju u četvrtoj godini, a žive i do petnaest godina.
D. D.
Srodni članci (po ključnim rečima)

Rad na terenu – čipovanje i vakcinacija pasa...
Većina ljubitelja i zaštitnika životinja, pa i oni koji se bave psima, ne znaju kako izgleda rad na terenu kada treba čipovati i vakcinisati pse. Ovaj posao rade terenski veterinari i veterinarski tehničari, uglavnom u malim gradovima i po selima.
U čestim slučajevima bude i verbalnih napada, pa čak i pretnji veterinarima! Često je takvim pretnjama i napadima izložena i veterinarska inspekcija kada krene na teren sa veterinarskim ekipama da kontroliše njihov rad.
Vlasnici pasa i mačaka masovno...

Trening...
Dječak je od oca - lovca
za rođjendan dobio
vazdušnu pušku
Jutro ga probudi
namirisano proljetnim beharima
Ozvučeno ptičijim molitvama
Otvorio je prozor
I nanišanio
Dječak je od oca - lovca
za rođjendan dobio
vazdušnu pušku
Jutro ga probudi
namirisano proljetnim beharima
Ozvučeno ptičijim molitvama
Otvorio je prozor
I nanišanio
Grana je ostala bez ptice
okolina bez pjesme
ptica bez života
Nastavio je da puca
u najnevinije zvukove prirode
U ptice i rib...

Upucan još jedan orao mišar!...
Da podsetimo: početkom februara ove godine, dobili smo prijave o upucanom orlu belorepanu i orlu mišaru. Belorepan je trajno osakaćen i jedva je preživeo, a mišar je imao sreću u nesreći, i metak je prošao samo kroz meko tkivo, tako da će biti pušten nakon oporavka. Obe ptice se nalaze u Prihvatilištu za divlje životinje zoo vrta na Paliću. A sada je upucan još jedan orao mišar, i to kroz oba krila! Orao belorepan je pronađen u okolini Višnjićeva, u bosutsko-morovičkoj šumi, prvi mišar u okolini...

Zahtev za povlačenje odobrenja za odstrel jelena u Nacionalnom parku Đerdap...
Udruženje za zaštitu i prava životinja Sloboda za životinje iz BeogradaTraži dokumentaciju vezano za odobrenje lova u Nacionalnom parku „Đerdap“ od strane Ministarstva Republike Srbije. - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije - Lično ministru Dr. Draganu Glomčiću -
Na osnovu Zakona o udruženjima RS, Zakona o dobrobiti životinja RS, Zakona o veterinarstvu i Zakona o lovstvu RS, naše udruženje „Sloboda za životinje“ Vam upućuje:Z A H T E V1. za povlačenje odobrenj...

Poplave „donele“ veprove i jelene u Apatin...
Stotine divljih svinja, veprova, jelena, košuta preplivaju Dunav, dolazeći iz hrvatskog Kopačkog rita na levu obalu Dunava kod Apatina u Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Izgubljeni u poplavnom talasu, divljač se okuplja i preplivava reku. Zajedno su lisice, jazavci, divlje svinje, košute i jeleni.
S. P. Š. | 19. 06. 2010. - 00:02h
Stotine divljih svinja, veprova, jelena, košuta preplivaju Dunav, dolazeći iz hrvatskog Kopačkog rita na levu obalu Dunava kod A...