WHO je procenila da je svet pred rizikom od pandemije ptičijeg gripa i savetuje svm zemljama pripremu njenom suprostavljanju. Za sada je zaraženo 110 osoba u jugoistočnoj Aziji preko uzgajane živine. Procenat smrtnih slučajeva ljudi je veći od 60%. Uginućem i uništavanjem stradalo je preko 150 miliona živine.
I mi smo u opasnosti zbog migracionih ptičijih vrsta koje dolaze i u našu zemlju, jer smo na važnom migracionom koridoru. U prve tri faze epidemije virus se ne prenosi na ljude vec na živinu koja je u opasnosti pogotovu u masovnim uzgojima. Kraj treće faze donosi prve infekcije ljudi koji su u bliskom kontaktu sa inficiranom živinom ili pticama.Tek četvrta faza registruje male grupe obolelih ljudii virus počinje sa mutacijom koja omogućava da se on prenosi i sa čoveka na čoveka.Peta i šesta faza već predstavljaju pandemiju - masovno širenje virusa koje može po procenama WHO odneti od 20 - 50 miliona žrtava.
Virus se izbacuje desetak dana izmetom zaražene životinje. Kada se izmet osuši i stvrdne tada se lako pretvori u prašinu na taj način dospeva do respiratornih organa čoveka. Jedna od zaštita koja se preporučuje je maska sa nanofilterima.Virus se lako uništava zagrevanjem na 800 stepeni C ali je otporan na zamrzavanje sve do – 2700 stepeni. Ono što se nigde u sredstvima javnog informisanja ne pominje je to da se u industrijskoj preradi mesa po istraživanju američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) pokazalo da 98% lešina brojlera sadrži primetne količine E. coli, što ukazuje na onečišćenje fekalijama. To praktično znači da je usvakom zapakovanom piletu 'kakica'. Takođe na jajima ostaju njeni tragovi ili više od tragova što je takođe način prenošenja virusa.